Linux: Siguran i pouzdan operativni sustav

Povijest Linux operativnog sustava

Linux je operativni sustav koji je započeo kao osobni projekt finskog studenta Linusa Torvaldsa 1991. godine. Cilj mu je bio stvoriti novu besplatnu jezgru operativnog sustava. Rezultirajuća jezgra Linuxa obilježena je stalnim rastom tijekom svoje povijesti. Od prvog izdanja izvornog koda 1991. godine, narasla je s malog broja C datoteka pod licencom koja zabranjuje komercijalnu distribuciju do verzije 4.15 iz 2018. godine s više od 23,3 milijuna linija izvornog koda, bez komentara, pod GNU General Public License v2 s iznimkom za syscall, što znači da sve što koristi jezgru putem sustavnih poziva nije podložno GNU GPL.

Povijest Linuxa ima svoje korijene u Unixu, operativnom sustavu koji su 1969. godine osmislili i implementirali Ken Thompson i Dennis Ritchie iz AT&T Bell Laboratories. Unix je kasnije preveden u novi programski jezik, C, kako bi bio prenosiv. Dostupnost i prenosivost Unixa doveli su do njegove široke usvajanja, kopiranja i modificiranja u akademskim institucijama i tvrtkama.

U 1980-ima su se pojavile prve Unix radne stanice temeljene na mikroračunalima, a Sun Microsystems je također počeo prodavati Unix radne stanice temeljene na radnoj površini 1982. godine. Iako Sun radne stanice nisu koristile standardnu PC opremu kao što je to kasnije razvijen za Linux, predstavljale su prvi uspješni komercijalni pokušaj distribucije primarno jednokorisničkog mikroračunala koje pokreće Unix operativni sustav.

U 1983. godini Richard Stallman je pokrenuo GNU projekt s ciljem stvaranja besplatnog UNIX-sličnog operativnog sustava. Unutar tog projekta napisao je GNU General Public License (GPL). Do početka 1990-ih bilo je gotovo dovoljno dostupnog softvera za stvaranje potpunog operativnog sustava. Međutim, GNU jezgra, nazvana Hurd, nije privukla dovoljno razvojnog napora, ostavljajući GNU nepotpunim.

U 1985. godini Intel je izdao 80386, prvi x86 mikroprocesor s 32-bitnim skupom instrukcija i upravljačkom jedinicom za upravljanje memorijom s pagingom

Prednosti Linux operativnog sustava

Evo nekoliko prednosti Linuxa:

Besplatnost i otvorenost: Linux je potpuno besplatan i open-source operativni sustav. To znači da ga možete preuzeti, instalirati i koristiti bez ikakvih troškova. Također, možete prilagoditi izvorni kod prema svojim potrebama.
Stabilnost i sigurnost: Linux distribucije su poznate po svojoj stabilnosti i sigurnosti. Redovito se ažuriraju kako bi se ispravile sigurnosne propuste i poboljšala funkcionalnost.
Raznolikost distribucija: Postoji mnogo različitih Linux distribucija, svaka s različitim ciljevima i karakteristikama. Možete odabrati onu koja najbolje odgovara vašim potrebama i preferencijama.
Prilagodljivost: Linux vam omogućuje potpunu kontrolu nad vašim sustavom. Možete prilagoditi sučelje, postavke i aplikacije prema svojim željama.
Izvrsna podrška za razvoj: Linux je popularan među programerima i razvojnim inženjerima. Ima bogat alatni set za razvoj softvera, uključujući kompajlere, debuggere i razvojna okruženja.
Lagan na resurse: Linux distribucije mogu se pokretati na starijem hardveru. To ga čini idealnim za recikliranje starih računala.
Terminal i naredbeni redak: Linux nudi moćan terminal i naredbeni redak koji omogućuju napredno upravljanje sustavom i automatizaciju zadataka.
Zajednica i podrška: Linux zajednica je velika i aktivna. Ako imate pitanja ili problema, uvijek možete pronaći odgovore i podršku putem foruma, blogova i društvenih mreža.
Bez virusa i malvera: Linux je manje podložan virusima i malverima u usporedbi s drugim operativnim sustavima. To je zbog njegove arhitekture i strožih sigurnosnih pravila.
Virtualizacija i kontejneri: Linux je popularan za virtualizaciju i kontejnere. Alati poput Docker-a omogućuju brzo i učinkovito upravljanje aplikacijama u kontejnerima.

Popularne Linux distribucije

Evo nekoliko popularnih Linux distribucija koje su privukle veliku zajednicu korisnika:

Ubuntu: Ubuntu je Debian bazirana distribucija koja je jedna od najpopularnijih. Nudi jednostavno sučelje i bogat ekosustav aplikacija
Debian: Debian je starija distribucija koja je temelj za mnoge druge. Ima veliku podršku i stabilnost
Red Hat Enterprise Linux (RHEL): RHEL je komercijalna distribucija koja se koristi u poslovnom okruženju
Arch Linux: Arch Linux je distribucija koja koristi rolling release model i cilja na napredne korisnike
Fedora: Fedora je zajednički razvijena distribucija koja služi kao platforma za razvoj novih tehnologija
Linux Mint: Linux Mint je baziran na Ubuntuu i nudi jednostavno sučelje
Manjaro: Manjaro je korisniku prijateljska verzija Arch Linuxa
elementary OS: elementary OS je brz i poštiva privatnost korisnika
Zorin OS: Zorin OS je alternativa za Windows i macOS korisnike
CentOS Linux: CentOS Linux je klon RHEL-a i koristi se kao web server distribucija

Svaka od ovih distribucija ima svoje prednosti i specifične primjene, pa preporučujem da istražite više o njima kako biste pronašli onu koja najbolje odgovara vašim potrebama. 🐧